Opcije pristupačnosti Pristupačnost
Repozitorij
Anketa
Na ovoj stranici trenutno nije odabrana niti jedna anketa!
Anorganske tehnologije
Šifra: 46951
ECTS: 5.0
Nositelji: prof. dr. sc. Juraj Šipušić
Prijava ispita: Studomat
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
Laboratorijske vježbe 15
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
a) Predmetni nastavnik: izv. prof. dr. sc. Juraj Šipušić
b) Naziv kolegija: Anorganske tehnologije
c) Naziv studijskog programa: Kemijsko inženjerstvo, modul Kemijske tehnologije i proizvodi
d) Razina sveučilišnog obrazovanja: Diplomski studij
e) Godina studija: 1.
f) Semestar: 2.
g) Oblik nastave: h) Satnica
1. Predavanja 2
2. Vježbe 1
3. Seminar
4. Terenska nastava (dani) -
h) Cilj kolegija:
Upoznavanje studenata s nužnim znanjima o procesima anorganske tehnologije (proizvodnja tehničkih plinova, procesi gorenja, dobivanje anorganskih soli, kiselina, lužina, metala, silikatnih materijala) i procesnim uređajima. Povezivanje temeljnih tehničkih znanja i znanja o kemijskom inženjerstvu s tehnički i ekonomski održivim procesima proizvodnje, uz osvrt na bilancu tvari i energije i ekološke aspekte proizvodnih procesa.
i) Ishodi učenja kolegija (4-8):
1. upoznavanje s procesima proizvodnje temeljnih proizvoda bazne kemijske industrije
2. razumijevanje značaja pripreme i kvalitete ulaznih sirovina, te razumijevanje ponašanja elemenata primjesa, posebice s obzirom na kompleksno/potpuno iskorištavanje sirovine
3. razumijevanje odnosa između pojedinih procesa proizvodnje (produkt sirovina u drugom procesu)
4. stjecanje svijesti o utjecaju procesa proizvodnje na okoliš, te o mogućnosti oporabe otpada
j) ishodi učenja na razini programa:
1. primijeniti znanstveni pristup u realnim kemijsko-inženjerskim problemima
2. prepoznati potrebu za nalaženjem, pribavljanjem i distribuiranjem znanstvenih informacija
3. samostalno planirati teorijska i eksperimentalna istraživanja
4. kriticki ocijeniti podatke te iz njih izvlaciti zakljucke
5. vrednovati primjenu novih tehnologija, odnosno tehnologija u nastajanju

k) Nastavne jedinice s pripadajućim ishodima učenja i kriterijima vrednovanja
Nastavna jedinica
Ishodi učenja
Kriteriji vrednovanja
1. Povijesni razvoj kemijske industrije (Industrijska revolucija)
- razumijevanje razvoja materijala i proizvodnih procesa kroz povijest
- upoznavanje s temeljnim sirovinama/kemijskim proizvodima koji su omogućili tehnološki napredak
- objasniti utjecaj materijala i proizvodnih procesa na razvoj društva, tehnika prijevoza i nova otkrića
- definirati ključna otkrića koja su prethodila ind. revoluciji, te otkrića u termodinamici, kemiji i fizici u 18. i 19. st.
2. Tehnički plinovi
- definirati sastav zraka, te plinove koji se dobivaju frakcijskom destilacijom zraka
- navesti plemenite plinove, način dobivanja i primjene
- razumijevanje procesa dobivanja klora, fluora, vodika i kisika
- definirati dobivanje sinteznog plina
- definirati svojstva pojedinih produkata i tehnološkog postupka njihove priprave
- bilancirati proces ukapljivanja zraka
- objasniti utrošak energije za hlađenje (pri sve nižim temperaturama)
- razumjeti načine transporta plinova i potrebne sigurnosne mjere
- objasniti svojstva i primjene plemenitih plinova
- objasniti svojstva i primjene plinovitog vodika, klora i fluora
3. Anorganske soli
- razumijevanje fazne ravnoteže u dvokomponentnim sustavima sol-voda
- razumijevanje složenijih dvokomponentnih sustava hidratiziranih soli (načini dobivanja, sušenja, pročišćavanja, koncentriranja uparavanjem i smrzavanjem) i trokomponentnih sustava
- definiranje važnosti kalij klorida, magnezij klorida, broma, magnezij sulfata, natrij klorida, kalcij fluorida, barij sulfata, kalcij karbonata, kalcij sulfata, spojeva bora
- definirati dobivanje soli dvostrukom izmjenom
- definirati dobivanje soli procesima netralizacije i elektrokemijske oksidacije
- bilancirati proces proizvodnje soli
- objasniti odabir određene procesne opreme za pripravu mineralnih soli
- objasniti svojstva sirovine za dobivanje mineralnih soli
- objasniti postupke pročišćavanja soli
4. Kiseline
- definirati značaj tehničkih kiselina: sulfatne, nitratne, fosfatne, kloridne i fluoridne
- definirati katalitičke procese koji su temelj dobivanja sulfatne i nitratne kiseline
- opisati fazni dijagram H2SO4-HNO3-H2O
- definirati entalpijske promjene pri koncentriranju i razrijeđivanju kiselina vodom
- objasniti kemijske reakcije pri dobivanju sulfatne i nitratne kiseline
- bilancirati proces proizvodnje tehničkih kiselina (bilanca tvari sa pripadnom bilancom energije)
- znati objasniti proces proizvodnje kiseline, njezina svojstva i primjene u drugim granama industrije
- znati objasniti korozivno djelovanje kiseline i čimbenike koje je potrebno uzeti u obzir pri odabiru materijala koji dolazi u doticaj s kiselinom
5. Baze
- definirati proces dobivanja kalcij oksida i kalcij hidroksida
- definirati proces dobivanja amonijaka, potrebne sirovine i utrošak energije za proizvodnju 1 t amonijaka
- definirati način skladištenja amonijaka i amonij nitrata
- definirati proces dobivanja sode (natrij karbonat)
- opisati membranske procese dobivanja lužina
- shematski prikazati proces proizvodnje baze/lužine uz definirane ulazne i izlazne procesne tokove (bilanca tvari i energije)
- objasniti promjene u proizvodnji sode prema Solvayu i iz prirodnih izvora
- razumijeti ekološke aspekte proizvodnje lužina, te proces sa živinim amalgamom
6. Metali
- definirati kemijske principe dobivanja metala redukcijom rude koksom, te prednosti i ograničenja
- definirati pirometalurške procese dobivanja metala i hidrometalurške procese dobivanja metala
- definirati napredne postupke redukcije plinovima i vodikom
- dobivanje i pročišćavanje metala elektrokemijskim postupcima
- objasniti i primijeniti fizikalnokemijska načela koncentriranja, pročišćavanja, prerade i rafinacije metala
- objasniti i razumijeti važnost željeza, mangana, kroma, molibdena, volframa i nikla, bakra, cinka i kositra
- objasniti i razumjei važnost aluminija, magnezija i titana
7. Silikatni materijali
- definirati kristalne i staklaste silikatne materijale
- definirati anorganska punila
- definirati anorganske adsorbense
- definirati proces proizvodnje stakla, keramike, emajla, veziva
- objasniti razliku između kristalnog i staklastog stanja
- objasniti proces proizvodnje anorg. punila, zeolita, adsorbensa, pigmenata
l) Način ocjenjivanja studenta
1. Načini provjere znanja
- kolokvij
- pismeni ispit
- usmeni ispit
2. Načini polaganja ispita
- kontinuirano praćenje i ocjenjivanje
- pismeni ispit
- usmeni ispit
m) Kriterij ocjenjivanja
1. Kontinuirano praćenje i ocjenjivanje
Aktivnost i pripadni broj bodova Ispitni kriterij
Aktivnost Bodovi Ocjena Bodovi
- kolokviji (3)
- aktivnost u nastavi
UKUPNO 90
10
100 Dovoljan (2)
Dobar (3)
Vrlo dobar (4)
Izvrstan (5) 60 - 70
70 - 80
80 - 90
90 - 100
2. Pismeni ispit
Aktivnost i pripadni broj bodova Ispitni kriterij
Aktivnost Bodovi Ocjena Bodovi
Pet zadataka prema nastavnim cjelinama
UKUPNO 5 x 20 =100

100 Dovoljan (2)
Dobar (3)
Vrlo dobar (4)
Izvrstan (5) 60 - 70
70 - 80
80 - 90
90 - 100
3. Usmeni ispit



NAZIV KOLEGIJA: Anorganske tehnologije
NAZIV STUDIJA/STUDIJSKOG PROGRAMA: Kemijsko inženjerstvo, modul Kemijske tehnologije i proizvodi
GODINA STUDIJA: 1 SEMESTAR: 2
PREDMETNI NASTAVNIK/NASTAVNICI: izv. prof. dr. sc. Juraj Šipušić
DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU
da, engleski
OBLIK NASTAVE SATI TJEDNO IZVOĐAČ NASTAVE
(nastavnik ili asistent)
predavanja 2 nastavnik
vježbe 1 nastavnik i asistent
seminar
Terenska nastava (dana) - -
CILJ KOLEGIJA:
Upoznavanje studenata s nužnim znanjima o procesima anorganske tehnologije (proizvodnja tehničkih plinova, procesi gorenja, dobivanje anorganskih soli, kiselina, lužina, metala, silikatnih materijala) i procesnim uređajima. Povezivanje temeljnih tehničkih znanja i znanja o kemijskom inženjerstvu s tehnički i ekonomski održivim procesima proizvodnje, uz osvrt na bilancu tvari i energije i ekološke aspekte proizvodnih procesa.
IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA:
1. Povijesni razvoj kemijske industrije (Industrijska revolucija). Razvoj materijala i proizvodnih procesa kroz povijest. Temeljne sirovine, energenti i kemijski proizvodi bazne anorganske industrije. Utjecaj materijala i proizvodnih procesa na razvoj društva, tehnika prijevoza i nova otkrića u termodinamici, kemiji i fizici
2. Tehnički plinovi. Sastav zraka. Plinovi koji se dobivaju frakcijskom destilacijom zraka. Plemeniti plinovi, način dobivanja i primjene. Bilanca procesa ukapljivanja zraka.
3. Procesi dobivanja klora, fluora, vodika i kisika.
4. Dobivanje sinteznog plina. Primjene sinteznog plina (posebice u proizvodnji amonijaka). Utrošak energije za hlađenje (pri sve nižim temperaturama i termodinamička ograničenja). Načini transporta plinova i potrebne sigurnosne mjere.
5. Anorganske soli. Fazne ravnoteže u dvokomponentnim sustavima, posebice u sustavima sol-voda. Složeniji dvokomponentni sustavi hidratiziranih soli (načini dobivanja, sušenja, pročišćavanja, koncentriranja uparavanjem i smrzavanjem)
6. Trokomponentni sustavi, fazna ravnoteža u trokomponentnim sustavima.
7. Primjena modelnih trokomponentnih sustva važnih u proizvodnji veziva, stakla i keramike.
8. Postupci dobivanja kalij klorida, magnezij klorida, broma, magnezij sulfata, natrij klorida, kalcij fluorida, barij sulfata, kalcij karbonata, kalcij sulfata, spojeva bora. Postupci dobivanja soli dvostrukom izmjenom, neutralizacijom i elektrokemijskom oksidacije. Bilanca procesa proizvodnje soli. Postupci pročišćavanja soli.
9. Anorganske jake kiseline. Proces dobivanja tehničkih kiselina: sulfatne, nitratne, fosfatne, kloridne i fluoridne. Katalitički procesi koji su temelj dobivanja sulfatne i nitratne kiseline.
10. Fazni dijagram H2SO4-HNO3-H2O. Entalpijske promjene pri koncentriranju i razrijeđivanju kiselina vodom. Bilanca procesa proizvodnje tehničkih kiselina (bilanca tvari sa pripadnom bilancom energije).
11. Anorganske jake baze. Proces dobivanja kalcij oksida i kalcij hidroksida. Proces dobivanja amonijaka, potrebne sirovine i utrošak energije za proizvodnju 1 t amonijaka. Skladištenje amonijaka i amonij nitrata.
12. Proces dobivanja sode (natrij karbonat). Proces proizvodnje baze/lužine uz definirane ulazne i izlazne procesne tokove (bilanca tvari i energije). Ekološki aspekti proizvodnje lužina, te proces sa živinim amalgamom
13. Metali. Kemijska načela postupka dobivanja metala redukcijom rude koksom, te prednosti i ograničenja. Pirometalurški procesi dobivanja metala i hidrometalurški procesi dobivanja metala. Napredni postupci redukcije plinovima i vodikom.
14. Dobivanje i pročišćavanje metala elektrokemijskim postupcima. Fizikalnokemijska načela koncentriranja, pročišćavanja, prerade i rafinacije metala. Procesi dobivanja željeza, mangana, kroma, molibdena, volframa i nikla, bakra, cinka i kositra. Dobivanje i uporaba aluminija, magnezija i titana.
15. Silikatni materijali i alumosilikatni materijali. Kristalno i staklasto stanje tvari. Proces proizvodnje stakla, keramike, emajla, veziva. Proces proizvodnje anorganskih punila, zeolita, adsorbensa i pigmenata.
RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA:
Poticanje studenata na samostalno učenje te razvijanje kritičkog mišljenja. Razumijevanje veze između termeljnih baznih anorganskih procesa i njihove međuovisnosti. Specifične kompetencije uključuju primjenu stečenih znanja i sposobnost samostalnog planiranja istraživanja vezanih uz kemijsko inženjerstvo.
OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA:
Obavezno pohađanje predavanja i vježbi.
UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA:
Prisustvovanje na najmanje 65 % predavanja. Završene i priznate vježbe.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE:
Auditorni za predavanja i praktični rad u praktikumu.
NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA:
Tri parcijalna kolokvija. Pismeni ispit. Usmeni ispit.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA:
Studentska anketa
METODIČKI PREDUVJETI:
Položeni ispiti: Opća i anorganska kemija, Tehnička termodinamika, Termodinamika, Mehaničke i Toplinske operacije, Kemijsko reakcijsko inženjerstvo
LITERATURA POTREBNA ZA POLAGANJE ISPITA (izdavač i godina izdanja, voditi računa da obavezna literatura mora biti dostupna studentima i što je moguće novijeg datuma):
1. K.H. Buchel, H.-H. Moretto, D. Werner, Industrial Inorganic Chemistry, 2nd Ed., Wiley-VCH, New York, 2000.
2. G. Braeutigam, H.-H. Emons, P. Hellmold, H. Holldorf, R. Kuemel und H. Martens, Technische anorganische chemie, VEB Deutscher Verlag für Grundstoffindustrie, Leipzig, 1983.
3. P.J. Chenier, Survey of Industrial Chemistry, 3rd Ed., Kluwer Academic/Plenum Publishers, New York, 2002.
DOPUNSKA LITERATURA:
1. Ullmann s Encyclopedia of Industrial Chemistry, John Wiley and Sons, 1999.
Literatura:
  1. LITERATURA POTREBNA ZA POLAGANJE ISPITA (izdavač i godina izdanja, voditi računa da obavezna literatura mora biti dostupna studentima i što je moguće novijeg datuma):
    1. K.H. Buchel, H.-H. Moretto, D. Werner, Industrial Inorganic Chemistry, 2nd Ed., Wiley-VCH, New York, 2000.
    2. G. Bräutigam, H.-H. Emons, P. Hellmold, H. Holldorf, R. Kümmel und H. Martens, Technische anorganische chemie, VEB Deutscher Verlag für Grundstoffindustrie, Leipzig, 1983.
    3. P.J. Chenier, Survey of Industrial Chemistry, 3rd Ed., Kluwer Academic/Plenum Publishers, New York, 2002.
    DOPUNSKA LITERATURA:
    1. Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry, John Wiley & Sons, 1999.
2. semestar
Obavezni predmet - Redovni modul - Kemijske tehnologije i proizvodi
Obavijesti

Poštovani kolege studenti,

ispit is kolegija će se održati prema redovitom rasporedu u dvoranama FKIT-a (provjerite zbog mogućih promjena). Nakon pismenog ispita slijedi usmeni ispit na koji je potrebno donijeti vaše gotove seminarske radove (ako ih još niste predali zbog nagomilanih obaveza).

Za konzultacije vezane uz zadatke za ispit, molim vas, javite se kolegi Filipu Brlekoviću mag. ing. chemig. (Zavod za anorgansku kemijsku tehnologiju i nemetale, Marulićev trg 20/I).

srdačan pozdrav,

j.š.

Poštovani kolege,

molim vas da proučite ovaj materijal (kratak ali poučan), te napravite izvod ovih jednadžbi, kako biste bolje razumijeli tematiku. Čemu sve to? Pa,  zaprvo se problem kemijske ravnoteže svodi na problem optimizacije (opisana je metoda linearnog programiranja), no vi proučite samo linearizirani problem (sustav linearnih jednadžbi- matrica). Interesantno je primijetiti da broj jednadžbi iznosi samo ''broj kemijskih elemenata+1'', a kemijskih vrsta (specija) ima puno više... Predlažem i da se upoznate s metodom Lagranžovih množitelja. Konačni cilj je da na temelju podataka iz tablice 1, razumijete (i brojčano dobijete) podatke u tablici 2 (prvi korak iteracije). 

Molim vas kratki izvještaj (izvod, Larange i brojke na 2-4 stranice) do 7. lipnja 2020.

Iako izgaranje raketnog goriva nije sasvim blizak običnim smrtnicima (osim rocket scientist-ima), zapravo se ova metoda može sasvim uspješno primijeniti na niz reakcija u plinskoj fazi. Daljnji razvoj uključio je i čvrste faze (znači solid-gas equilibria). Ako netko želi obraditi tu temu, slobodno se javite da koordiniramo napore.

Srdačan pozdrav,

j.

 

Poštovani kolege,

u repozitorij je dodan zanimljiv materijal o proizvodnji NaCl (praktično se proizvodi više od 300 milijuna tona godišnje u cijelom Svijetu). Istražite tko i koliko proizvodi (iz kojih izvora), odnosno koja je primjena soli (osim u prehrambenoj industriji, koristi se i u kemijskoj industriji). Pogledajte file 0008a. U kratkom izvješću napišite nešto o dobivanju soli (posebno iz morske vode, gdje se javljaju dosta složene fazne ravnoteže tijekom isparavanja vode), te pokušajte odrediti koliko se soli nalazi u svim morima i oceanima Svijeta. Pomoć: svu ovu sol, ako spremite na ukupnu površinu kopna (149 milijuna kvadratnih kilometara) ima debljinu veću od visine Katedrale u Zagrebu (DA ili NE ?). Rok izvješća 07. lipanj 2020.

Srdačan pozdrav,

j.

Poštovani kolege,

u repozitorij je dodan materijal o proizvodima anorganske tehnologije (količine i cijene, predlažem da potražite novije podatke, za usporedbu). Na kraju je shematski prikazana međusobna veza anorganskih tehnologija/proizvodnje. Ova je shema izuzetno važna, te je potrebno uočiti koje se sirovine koriste i koji su proizvodi. Naravno, morate se zapitati i otkuda dolazi potrebna energija (fosilna goriva ili električna energija).

Srdačan pozdrav,

j.

Dodani materijali EFMA

Poštovani kolege,

u repozitorij sam dodao materijale EFMA (European Fertilizer Manufacturers' Association). Opisani su BAT (Best Available Techniques), tj. postupci najbolje proizvođačke prakse. Osim što su materijali opsežni, vrlo su kvalitetni i moderni (motivacija za učenje). Vaš je zadatak obratiti pažnju na VEZU između pojedinih postupaka proizvodnje, tj. to je ono što možete trajno zapamtiti i naučiti (slika uz sažetak, a nalazi se u svakom od navedenih materijala). Znači, važno je znati koji su materijali (procesne struje, feed...) reaktanti, a koji su produkti, te za što nam ti produkti trebaju i koriste. Dodatna motivacija: izolacija u kojoj se nalaze sve države, a tako i Republika Hrvatska zbog pandemije korona virusa vode do propitivanja gospodarskog modela i ODRŽIVOSTI, primjerice proljoprivredne proizvodnje (za vlastite potrebe). Nije čak možda niti problem uvesti hranu (iako je to žalosno, kada bi u principu mi trebali izvoziti hranu drugima), nego to treba i platiti... nekim novcima koje treba zaraditi... Mineralna (umjetna) gnojiva povećavaju prinos poljoprivrednih kultura jer biljkama daju dušik, fosfor, kalij..., a u ovim je materijalima upravo o tome i riječ.

srdačan pozdrav,

j.š.

CaCl2 je nusprodukt pri proizvodnji sode (Na2CO3) po Solvayu, a koristi se kao sredstvo za sušenje (naravno bezvodni CaCl2) u laboratoriju (eksikatori). Primjena u betonu (kao izvanredan ubrzivač vezanja portland cementa koji omogućuje betoniranje pri niskim temperaturama) zapravo NE DOLAZI u obzir zbog korozije armature (praktično je zabranjeno normama i propisima).
j) Na raspolaganju vam je CaCl2*4H2O. Opišite što se događa pri zagrijavanju ovog spoja od 20 °C do 60 °C ?
k) Pri 20 °C imate smjesu CaCl2*4H2O i CaCl2*2H2O (neka maseni udio CaCl2 bude 70%). Opišite što se događa pri zagrijavanju ove smjese od 20 °C do 60 °C ?
l) Istražujete sustav u kojem je maseni udio CaCl2 70% (ostatak je voda). Opišite što se događa pri hlađenju od 60 °C do -50 °C ?
m) Istražujete sustav u kojem je maseni udio CaCl2 55% (ostatak je voda). Opišite što se događa pri hlađenju od 60 °C do -50 °C ?

Poštovani kolege,

šaljem vam materijal za provjeru znanja i zadatak  (do 15. svibnja 2020.).

srdačan pozdrav,

j.š.

Poštovani kolege,

cilj dodanog materijala je da pokaže potencijalno vrlo "složen" izgled ravnotežnih dvokomponentnih sustava B2O3-Na2O, Ti-C, Mn(NO3)2-H2O i HCl-H2O, ali i da vam da potrebnu širinu pogleda na ovu tematiku. File 0012 može vam pokazati u kojoj ste mjeri uspješno usvojili znanje o dvokomponentnim faznim dijagramima. File 0011 uvod je u trokomponentne fazne dijagrame (praktično voda + 2 komponente). Da stvari mogu biti kudikamo složenije pokazuje file 0013, na primjeru sustava CaO-Al2O3-SiO2, važnim u proizvodnji portland cementa (više od 2 000 000 000 tona/godišnje svjetske proizvodnje, odnosno 70-tak tona u sekundi... Za file 0013 postaviti ću pitanja kroz nekoliko dana (za provjeru). File 0015 je pomoć u prethodnoj zadaći.

srdačan pozdrav,

j.š.

 

Poštovani kolege,

Ovim nastavnim materijalom, cilj je obratiti pažnju na fazne ravnoteže. Posebice u dvokomponentnim i trokomponentnim sustavima, potrebno je razumijeti i znati primijeniti "pravila" fazne ravnoteže. Iskoristite vrijeme koje vam je na raspolaganju i odgovorno se ponašajte i nastavite stjecati nova znanja.

srdačan pozdrav,

j.š.

Kolege studenti,

Buduci da se anorganske tehnologije, kao kolegij bave proizvodnjom odredjenih proizvoda (vrlo cesto u kolicinama vecim od milijun tona godisnje), a pri tome dolazi do kemijske transformacije potrebnih sirovina, potrebno je provjeriti i prema potrebi osvjeziti znanja o kemijskoj ravnotezi. Kao primjer uzmimo proizvodnju vapna pecenjem vapnenca. Sirovina je jeftina i dostupna sirom svojeta u gotovo neogranicenim kolicinama, no zbog utroska energije, priozvod nije jeftin... Potrebno je izracunati/pokazati kako na ovu reakciju: CaCO3 ---} CaO + CO2 utjece temperatura i tlak.

Pitanja:

Koji su vam podaci potrebni za proracun?

Koja termodinamicka funkcija vam doista pomaze za objasnjenje utjecaja tlaka i temperature na ovu kemijsku reakciju?

Da li je moguce (i kako) sniziti temperaturu procesa?

Da li pri tome znacajno mijenjamo entalpiju ove reakcije?

Koje gorivo koristimo (fosilno, nuklearno, suncevo zracenje)?

Koliko zivog vapna tj. Kalcijeva oksida dobijemo?

Koliko se milijuna tona vapna proizvodi u svijetu godisnje?

Koliko CO2 se emitira u atmosferu?

Kako poboljsati prijenos topline u pecima, da dobijemo zahtijevanu kvalitetu proizvoda i ostvarimo ustedu?

I jos puno drugih pitanja bi se moglo postaviti, ali kao buduci inzenjeri kemijskog inzenjerstva, utemeljeno i racionalno odgovorite na ova pitanja na 2-4 stranice i posaljite mi do 8. Svibnja na e-mail: jsipusic@fkit.hr

Ohrabrujem rad u grupama bez fizickog kontakta...

Srdacan pozdrav,

j.s.

Okolonosti koje nas pogađaju (širenje korona virusa), zahtijeva online pristup i promišljanje o ponuđenom nastavnom/pomoćnom materijalu. Pred Vama se nalazi nekoliko linkova (datoteka u repozitoriju) koji imaju za cilj ukazati na važnost mineralnih sirovina (podrazumijeva se da su energetske sirovine (ugljen, nafta, plin) vrlo važne).

Neki proizvodi se temelje na određenom mineralu, neki na određenom kemijskom elementu... neki se koriste u nizu industrija važnih za izvoz/privredu određene države...

Jedan od linkova ukazuje na "critical raw materials" za Europsku uniju (čak 27 minerala !).

Ima i zaniljivih linkova koji govore o tome otkuda potječe boja vatrometa ili primjerice koliko je zlata do sada "iskopano"...

Kao jedan od ishoda učenja ove nastavne jedinice smatram da znate nabrojiti 2/3 minerala sa pripadnom kemijskom formulom (često idealiziranom).

Nadalje, odaberite dva minerala/proizvoda po želji, primjerice soda (Na2CO3) i nikal (Ni), te pogledajte gdje se nalaze odnosno kako se dobivaju/proizvode, te kako se koriste/primjenjuju. Ohrabrujem Vas da se koristite i drugim literaturnim podacima, primjerice udžbenik Anorganske kemije, Filipović-Lipanović, te da te izvore i navedete na kraju, u popisu literature/referenci.

Pošaljite mi kratki izvještaj (2-4 stranice) do 01.05.2020. god. na e-mail: jsipusic@fkit.hr

Srdačan pozdrav,

j.š.

 

Forum
Sortiraj prema: naslovu | vremenu zadnjeg odgovora | vremenu otvaranja teme
Naslov Odgovori Zadnji odg.
Česta pitanja