1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	30
Seminar	30

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

CILJ KOLEGIJA: Upoznavanje s konceptom i metodama procjene rizika te primjenom u upravljanju okolišem.

IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA
1. Koncept rizika. Percepcija rizika. Nesigurnost.
2. Opasnosti, vjerojatnosti i posljedice. Analiza scenarija.
3. Konceptualni modeli u procjeni rizika. Koncept izvor-put primatelj. Primjeri.
4. Procjena rizika za okoliš, EU (ERA, environmental risk assessment); rizik za zdravlje, ekološki rizik, specifični industrijski rizici
5. Metodologije procjene rizika; koraci procesa procjene
6. Procjena rizika od kemikalija. Svojstva i štetni učinci.
7. Identifikacija opasnosti i veze doza-odgovor. Faktori procjene NOAEL, LOAEL, prag djelovanja
8. Metode testiranja toksičnosti i ekotoksičnosti; LD50, LC50, EC50, IC50. In silico metode; QSAR/QSPR tehnike za predviđanje rizika organskih onečišćivala u okolišu
9. Procjena izloženosti i karakterizacija rizika za okoliš; PNEC/PEC.
10. Zahtjevi zakonske regulative vezane uz kontrolu rizika industrijskih postrojenja. Načela i ciljevi Seveso II direktive.
11. Elementi procjene rizika opasnosti od velikih nesreća. Matrica rizika, njezin značaj i primjena u upravljanju rizicima.
12. Povezanost mjera postupanja s otpadom sa specifičnim opasnostima i rizikom za zdravlje ljudi i okoliš. Okvir za procjenu rizika odlagališta otpada; putevi izloženosti.
13. Metodologija prikupljanja i analize informacija za procjenu rizika. Kvalitativne i kvantitativne metode procjene rizika.
14. Primjena Bayesovog teorema za kvantitativnu procjenu rizika. Primjeri.
15. Logička stabla i njihova primjena u procjeni rizika. Analiza rizika; stablo događaja i stablo kvara. Primjeri
RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA: Razumijevanje osnovnih principa analize rizika i metodologije procjene rizika za zdravlje ljudi i okoliš. Usvajanje metodologije prikupljanja i analize informacija za procjenu rizika te kvalitativnih i kvantitativnih metoda procjene rizika.

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: Redovito pohađanje predavanja i seminara. Aktivno sudjelovanje u raspravama i analizama primjera. Debata.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE: Predavanja. Seminari.
NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA: Parcijalni ispiti (kolokviji) 2 ili pismeni ispit
NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA: Studentska anketa
ISHODI UČENJA KOLEGIJA:
1. Utvrditi potencijalne štetne posljedice izvora opasnosti u različitim scenarijima rizika.
2. Argumentirati različite percepcije rizika i nesigurnost u procjeni rizika.
3. Rangirati rizik korištenjem metode matrice
4. Valorizirati uvjetnu vjerojatnost primjenom Bayesovog teorema u procjeni rizika.
5. Procijeniti puteve izloženosti u procjeni rizika odlagališta komunalnog otpada.
6. Utvrditi uzročno-posljedične veze u analizi rizika korištenjem logičkih stabala
ISHODI UČENJA NA RAZINI PROGRAMA KOJIMA PREDMET PRIDONOSI:
1. Prepoznati problem integriranom primjenom temeljnih znanosti u području zaštite okoliša.
2. Primijeniti račun vjerojatnosti i statistiku na prikupljene podatke i procjenu rizika.
3. Razviti vlastito mišljenje o globalnim procesima i razumjeti ih
OBVEZNA LITERATURA: Nastavni materijali dostupni na stranicama kolegija https://www.fkit.unizg.hr/predmet/proriz_a

1. procjena rizika, Nastavni materijali dostupni na stranicama kolegija https://www.fkit.unizg.hr/predmet/proriz_a, M. Kovačić i A. Lončarić Božić, , .
2. , R. E. Hester, R. M. Harrison, Risk Assessment and Risk Management, The Royal Society of Chemistry, Cambridge, 1998.
   D. T. Allen, D. R. Shonnard, Green Engineering, Prentice Hall PTR, New York, 2002., , , .

Izborni kolegij - Redovni studij - Ekoinženjerstvo
Izborni kolegij III - Redovni studij - Ekoinženjerstvo